Dogodilo se to na povijesnoj sjednici posljednjeg staleškog zasjedanja Hrvatskoga sabora u staroj zagrebačkoj zgradi na Markovu trgu, a hrvatski kao službeni jezik u Saboru počinje se primjenjivati od 1848. godine.
Selo je nadaleko poznato po čardacima, drvenim kućama građenima od hrasta lužnjaka. Krase ih zaštitni krovići, natkrivena vanjska stubišta, ukrasne ograde i trijemovi.
Duša pokojnika ostajala je na mirilima, a klasični grob bio je samo mjesto u koje se polagalo njegovo tijelo.
Misal po zakonu rimskoga dvora prva je hrvatska tiskana knjiga, ali i prva europska knjiga koja nije tiskana latiničnim slovima na latinskome, već na hrvatskome jeziku i pismu – glagoljici.
Božićna slama svezana u rukovet slamki, razbacana po sobi ili na božićnom stolu dio je tradicionalnog božićnog ugođaja. U kuću se unosi na Badnju večer kao poseban obred kućedomaćina, uz želje za čestit Božić.
U obilasku djece svetog Nikolu prati Krampus, koji simbolizira zlog duha, vraga. Krampus ima veliki crveni jezik, kravlje rogove i opasan je lancima koji noću zvone i plaše djecu.
Unatoč tomu što zbog velikih oštećenja natpisa među znanstvenicima postoje razlike u čitanju teksta, Bašćanska ploča prvorazredno je svjedočanstvo ne samo o razvoju hrvatskoga jezika i glagoljskoga pisma nego i o političkim odnosima u doba kralja Zvonimira.
Na prvoj zemljopisnoj karti Konga, koju je objavila belgijska vlada, nalazi se nekoliko toponima s hrvatskim imenima, primjerice Slapovi Zrinski na rijeci Kouilou-Niari.
Konstitutivnim elementima kulture tradicionalno se smatraju društvene forme kao što su jezik, mitovi, tradicija, obredi, običaji, kao i samorazumijevanje neke zajednice.
Bio je ugledan tumač hrvatskoga standardnoga jezika i njegov autoritet te promicatelj jezične kulture, poglavito kao urednik časopisa Jezik te kao pisac popularnoznanstvenih članaka u Vjesniku i Telegramu.