Na današnji dan, 22. veljače 1483., prije točno 540 godina, otisnut je Misal po zakonu rimskoga dvora, prva hrvatska tiskana knjiga, ali i prva europska knjiga koja nije tiskana latiničnim slovima na latinskome, već na hrvatskome jeziku i pismu – glagoljici. Dogodilo se to samo 28 godina nakon dovršetka Gutenbergove Biblije, u trenutku kada su osmanske pljačkaške horde već harale Hrvatskom, i deset godina prije nego što će poraz hrvatske plemićke vojske od Osmanlija na Krbavskome polju kraj Udbine u Lici značajno smanjiti našu kulturnu djelatnost i izdavačke potencijale. Tiskanje knjiga skup je i zahtjevan posao, zato ne čudi radostan usklik zapisan glagoljicom na posljednjem listu rukopisnoga Misala kneza Novaka “Vita, vita, štampa naša gori gre!” kojim je Juri Žakan iz Roča najavio prvotisak glagoljskog misala iz 1483.
O toj je knjizi nažalost malo podataka, do dana današnjega nismo doznali točno mjesto tiskanja ni imena priređivača – imamo samo datum. Govorilo se o Mlecima, u novije vrijeme spominje se Kosinj, ali opcije su također Izola, Roč i Modruš. Ono što znamo spada u tehničke informacije – štampan je dvobojno, crno i crveno, u svečanom folio-formatu u dva stupca. Upotrijebljene su dvije vrste slova (veća i manja) te nekoliko ligatura i kratica (ukupno 201 grafički znak). Knjiga je imala 220 listova. Veći dio knjige, otprilike 75 posto, otisnut je na papiru s vodenim znakom volovske glave s crtom i krunom među rogovima, vjerojatno njemačkog podrijetla. Istraživanja su pokazala da je tisak pripremljen u Istri. Ne zna se kolika je bila naklada prvotiska, ali u 15. stoljeću takve su naklade bile oko 300 primjeraka. Sačuvalo se 11 nepotpunih primjeraka i nekoliko fragmenata.
Nakon objavljivanja prvotiska Misala po zakonu rimskoga dvora slijedila su izdanja 1494. u Senju, 1528. u Mlecima i 1531. godine u Rijeci. Drugo izdanje glagoljskog Misala po zakonu rimskoga dvora prvo je djelo glasovite senjske tiskare i četvrta po redu hrvatska inkunabula.
U našoj zemlji tiskano je ukupno devet inkunabula, od čega pet glagoljicom. Budući da su hrvatske inkunabule tiskane i latinicom, Hrvati su jedini narod koji ima inkunabule tiskane na dvama pismima.
Tihomir Mršić