Dogodilo se to na povijesnoj sjednici posljednjeg staleškog zasjedanja Hrvatskoga sabora u staroj zagrebačkoj zgradi na Markovu trgu, a hrvatski kao službeni jezik u Saboru počinje se primjenjivati od 1848. godine.
Misal po zakonu rimskoga dvora prva je hrvatska tiskana knjiga, ali i prva europska knjiga koja nije tiskana latiničnim slovima na latinskome, već na hrvatskome jeziku i pismu – glagoljici.
Unatoč tomu što zbog velikih oštećenja natpisa među znanstvenicima postoje razlike u čitanju teksta, Bašćanska ploča prvorazredno je svjedočanstvo ne samo o razvoju hrvatskoga jezika i glagoljskoga pisma nego i o političkim odnosima u doba kralja Zvonimira.
Bio je ugledan tumač hrvatskoga standardnoga jezika i njegov autoritet te promicatelj jezične kulture, poglavito kao urednik časopisa Jezik te kao pisac popularnoznanstvenih članaka u Vjesniku i Telegramu.