Ljudski mozak sastoji se od oko 100 milijardi živčanih stanica koje su međusobno povezane sinaptičkim vezama. Svaka živčana stanica ima do 15 tisuća sinaptičkih veza kojima je povezana s drugim živčanim stanicama. Broj sinaptičkih veza usko je povezan s inteligencijom, ali mozak ih već u prve dvije godine života reducira za 60 posto jer ih ne upotrebljava. Akumulacija stresa kroz život, način odgoja, pogrešne navike i kronični umor dodatno umanjuju mentalni potencijal s kojim smo rođeni.
Smanjeni mentalni potencijal podrazumijeva smanjenu sposobnost mišljenja i zaključivanja, a isto tako i uživanja u životu. Meditacija kao najpraktičniji alat joge pruža mogućnost revitalizacije atrofiranih dijelova mozga. To se odvija sistematičnim postupkom poniranja u smirenija i budnija stanja svijesti u kojima se živčani sustav regenerira. Samo dvadesetak minuta provedenih u meditaciji uzrokuje duboku relaksaciju i oslobađanje od stresa, što je neophodno za ponovno uspostavljanje ravnoteže. Budući da svako stanje duha ima svoje odgovarajuće stanje fiziologije, smireno i uravnoteženo stanje duha u meditaciji uzrokuje uspostavljanje ravnoteže u cijelom tijelu, misaonom procesu i emocijama.
Joga kao najstariji i najpoznatiji sustav samorazvoja u sebi njeguje znanje o tome kako održati zdravlje i dugovječnost te za krajnji cilj ima dosezanje samospoznaje. No u želji da se približi što većem dijelu zapadnjačke populacije, poučava se ogoljeno od izvorne biti i tako da ne dovodi u pitanje konzumeristički svjetonazor. Povrh toga, često se prakticira uz napor usprkos tome što njezino izvorno učenje isključuje mogućnost napora. Sve to rezultiralo je shvaćanjem joge kao vida gimnastike i pogrešnom pretpostavkom da je meditirati teško.
Tradicionalno učenje joge fokusirano je na ostvarenje mirnijih stanja svijesti nenapornom tehnikom meditacije koja duhu omogućuje spontano slijeđenje svoje prirode i doživljavanje sreće. Praksa se odvija u udobnosti vlastitog doma, nakon čega osoba iz smirenog stanja svijesti kreće u svakodnevne aktivnosti. S jasnijim mišljenjem i prosuđivanjem, akcije koje poduzimamo daju bolje rezultate s manje uloženog naprezanja. Bolji rezultati u aktivnostima i skladniji odnosi s drugima stvaraju atmosferu ispunjenja i zadovoljstva.
Svaka naša misao odražava se na okolinu i ona je u kolektivnom smislu određena zbirom naših individualnih unutarnjih stanja. Kolektivom i vanjskim okolnostima često ne možemo upravljati, ali promijenimo li način na koji ih promatramo, učinili smo pozitivnu stvar i za sebe i za okolinu.
Tomislav Jantol