Na današnji dan, 7. listopada 1969. godine u jugoslavensku kinodistribuciju krenula je “Bitka na Neretvi”, slavni ratni ep Veljka Bulajića.
Nikad prije, a ni nakon te 1969. hrvatska kinematografija nije snimila tako velik, zahtjevan i u svijetu filma uspješan ratni spektakl. Film je samo u Hrvatskoj gledalo više od milijun i pol gledatelja te je taj broj do danas ostao nepremašen.
Početkom 1943. godine jedanaest njemačkih i talijanskih divizija, jedan ustaški zdrug i 18.500 četnika Draže Mihajlovića počeli su s provođenjem plana “Weiss 1” kako bi uništili partizanske jedinice. Pritisnuti nadmoćnijim neprijateljem, partizani su se s Vrhovnim štabom i 4500 ranjenika i tifusara našli opkoljeni u dolini Neretve. Ostao je samo jedan most na čijoj su drugoj strani čekale jake četničke snage pripremajući se za maskar ranjenih boraca, tifusara i naroda. Tito naređuje rušenje mosta. Iznenađeni neprijatelj prebacuje svoje snage na sjever predviđajući da će partizani tamo pokušati proboj iz obruča. No tijekom samo jedne noći partizani pokraj srušenog grade improvizirani most i prebacuju se na drugu stranu Neretve izigravši neprijatelja, a u odlučujućem obračunu četničke snage doživljavaju definitivni vojnički i politički poraz u Drugom svjetskom ratu.
Film “Bitka na Neretvi” doživio je velik uspjeh kod nas i u svijetu i spada u red najgledanijih ratnih filmova u povijesti svjetske kinematografije. Uz brojne nagrade, film je 1969. nominiran za nagradu Oscar među pet najboljih inozemnih filmova. Bio je to najspektakularniji, najgledaniji ratni film jedne socijalističke kinematografije snimljen u međunarodnoj koprodukciji, s nizom međunarodnih glumačkih zvijezda (Ljubiša Samardžić, Bata Živojinović, Boris Dvornik, Milena Dravić, Yul Brynner, Sergej Bondarčuk, Franco Nero, Lojze Rozman, Oleg Vidov, Curd Jürgens, Hardy Krüger, Orson Welles, Sylva Koscina…).
Film “Bitka na Neretvi” snimljen je u koprodukciji hrvatskih, slovenskih, bosanskohercegovačkih, njemačkih, talijanskih, srbijanskih, crnogorskih, makedonskih i kosovskih producenata. Hrvatska tvrtka Jadran-film 2014. temeljem sudske odluke preuzela je distribuciju i zaštitu autorskih prava tog filma.
Goran Čelig