Na današnji dan, 3. kolovoza 1832. godine u Rijeci rođen je hrvatski skladatelj, dirigent i pedagog Ivan Zajc mlađi, naš najznačajniji glazbenik u posljednjoj trećini 19. stoljeća; autor 19 misa, 50-ak duhovnih i svjetovnih oratorija i kantata, oko 170 popijevki na hrvatske, talijanske i njemačke tekstove, oko 300 zborova, oko 80 orkestralnih djela, oko 100 komornih i glasovirskih skladbi te 19 opera, 26 opereta i 22 scenske glazbe. Za hrvatski nacionalni pokret posebno je značajna njegova povijesno-nacionalna trilogija Mislav (1870.), Ban Leget (1872.) i Nikola Šubić Zrinjski (1876.), s tematikom iz hrvatske povijesti i povijesnih legendi, među kojima posljednja ostaje jednom od najboljih i najizvođenijih nacionalnih opera.
Rođen je i odrastao u glazbeničkoj obitelji (sin vojnoga kapelnika Ivana Zajca starijeg), gdje je dobio prvu glazbenu naobrazbu. Iako mu je bila namijenjena pravnička karijera, potpuno se posvetio glazbi. Nakon završenoga glazbenog obrazovanja u gradskoj glazbenoj školi u Rijeci započeo je studij kompozicije na Konzervatoriju u Milanu. Završio ga je s odličnim uspjehom, ali nije diplomirao. Nakon povratka u Rijeku zaposlio se kao nastavnik gudaćih glazbala u školi. Dirigirao je u kazalištu te sustavno skladao, ne samo komornu i orkestralnu glazbu nego i opere. Godine 1862. odlazi s obitelji u Beč, gdje je započeo karijeru skladatelja opereta. Uz to je neko vrijeme djelovao kao pedagog u opernom institutu Polyhymnia. U sedam godina bečkoga boravka skladao je, izveo, a djelomice i objavio osamdesetak djela.
Nakon imenovanja počasnim članom Hrvatskoga glazbenog zavoda (1867.) počeli su pregovori o Zajčevu dolasku u Zagreb, što je i ostvareno u siječnju 1870., kada je došao na mjesto ravnatelja novoosnovane Opere Hrvatskoga narodnoga kazališta i Hrvatskoga glazbenog zavoda. Na zagrebačku opernu scenu do 1889. godine postavio je gotovo 90 opera (G. Verdija, G. Donizettija, G. Meyerbeera i dr.) i opereta (nekoliko vlastitih, zatim F. von Suppéa, J. Offenbacha i dr.). Nakon 1890. potpuno se posvetio pedagogiji i komponiranju.
Tihomir Mršić