Na današnji se dan, 10. listopada 1961. godine u New Yorku održala premijera slavnog filma “Sjaj u travi” (Splendor in the Grass) nagrađivanoga američkog redatelja Elije Kazana.
Provincijski gradić u američkoj državi Kansas kasnih dvadesetih godina 20. stoljeća. Privlačna Wilma Dean Loomis siromašna je srednjoškolka koja se zaljubi u naočitog Buda Stampera, sina bogatog i utjecajnog Acea Stampera, ujedno i vrlo popularnog učenika. I Bud voli Wilmu, ali ona smatra da joj on osjećaje ne uzvraća dovoljno snažno i da se prema njoj ne ponaša onako kako bi trebao. Dok Wilmina majka vođena strogim religioznim odgojem i stavovima drži da joj kći do udaje mora ostati moralno čista i neokaljane časti, otac Ace strog je čovjek naviknut da se sve uvijek odvija prema njegovim zamislima. Kad Budu postane pomalo zamorno to što odnos između njega i Wilme ostaje samo na poljupcima, Ace će mu jasno reći da ga u slučaju njezine trudnoće očekuje ženidba te mu preporučiti da za drugačiju zabavu s djevojkama potraži i drugu vrstu djevojaka. Nakon što on to i napravi, Wilma će doznati za njegovu nevjeru te početi doživljavati histerične napadaje i postupno gubiti razum…
Kultna romantična drama Elije Kazana jedno je od njegovih komercijalno najuspješnijih ostvarenja, ovjenčana Oscarom za najbolji izvorni scenarij Williama Ingea, prema čijim su kazališnim komadima snimljeni filmovi “Vrati se, mala Shebo” Daniela Manna i “Autobusna postaja” Joshue Logana, te nagrađena Zlatnim globusom za najperspektivnijega glumačkog debitanta Warrena Beattyja. Inge je najprije istoimeni roman, a potom i scenarij utemeljio na stvarnim pričama iz života svojih poznanika, koji su mu poslužili i kao osnova za kreiranje protagonista 1953. godine objavljene drame “Glory in the Flower”.
U filmu naslovljenom kao i istoimena pjesma Williama Wordswortha Natalie Wood je tumačenjem psihološki kompleksnog lika Wilme Dean Loomis ostvarila jednu od najboljih uloga u karijeri, ali ponajviše je profitirao debitant i kasnije velika zvijezda Warren Beatty. Riječ je o prilično tjeskobnom i tamnim tonovima prožetom ostvarenju koje se na za ono doba gotovo šokantan način bavi na filmu uglavnom prešućivanim temama seksualnog nagona, strogog i destruktivnog puritanskog odgoja i s njim povezanima opresijom u obiteljskom krugu te psihičkim poremećajima i suicidalnošću.
Goran Čelig