Na današnji dan, 19. rujna 1975. godine na filmskom festivalu u San Sebastianu premijerno je prikazan čuveni film “Pasje poslijepodne” (Dog Day Afternoon) Sidneyja Lumeta.
Vruć ljetni dan u newyorškoj četvrti Brooklyn. Sonny Wortzik i Salvatore Naturale zvani Sal kreću u pljačku banke, ali stižu neposredno nakon velike dnevne isplate te se domognu tek skromnog plijena. Ubrzo dolazi policija i banku stavlja pod opsadu, a Sonny i Sal uzimaju bankovne službenike za taoce. Na poprište stižu i novinari odnosno televizijske ekipe, te masa radoznalih susjeda i prolaznika. Uskoro se otkrije da se Sonny, oženjen čovjek bez kriminalnog dosjea, upustio u pljačku kako bi svojoj transrodnoj ljubavnici omogućio promjenu spola iz muškog u ženski…
Snimljen prema istinitim događajima, film je jedan od vrhunaca opusa uglednog Sidneyja Lumeta (12 gnjevnih ljudi, Serpico, TV mreža, Dok vrag ne sazna da si mrtav), dobitnik Oscara za najbolji izvorni scenarij (Frank Pierson) iako je velika većina dijaloga bila plod improvizacije temeljene na trotjednim probama koje je redatelj održavao s glumcima prije početka snimanja. Bila je to posljedica Lumetova inzistiranja na izrazito realističkom pristupu koji je uključivao i snimanje isključivo s prirodnim osvjetljenjem i onim umjetnim prisutnim kao dio scenografije (neonska svjetlost u banci, farovi automobila i dr.), isključivo dijegetsku glazbu (pjesme puštane s radija kao dijela svijeta filma) te snimanje po kronološkom principu.
Al Pacino, koji je s Lumetom uspješno surađivao u “Serpicu”, isprva je zbog iscrpljenosti od snimanja “Kuma 2” odbio ulogu, ali kad je čuo da je ona ponuđena njegovu rivalu Dustinu Hoffmanu, smjesta ju je prigrabio te je ona postala jednom od najslavnijih u njegovoj karijeri.
Osim Oscara za najbolji izvorni scenarij, “Pasje poslijepodne” bilo je nominirano i za najbolji film, režiju, glavnoga glumca, montažu i sporednoga glumca (Chris Sarandon kao Sonnyjeva transrodna ljubav), a 2009. Kongresna knjižnica uvrstila ga je u Nacionalni filmski registar kao kulturno, povijesno i estetski značajno djelo.
Goran Čelig