You are currently viewing Godišnjica premijere dugometražnog animiranog filma Gospodar prstenova

Godišnjica premijere dugometražnog animiranog filma Gospodar prstenova

Na današnji dan, 15. studenog 1978. godine u američkim se kinima počeo prikazivati dugometražni animirani film “Gospodar prstenova” (The Lord of the Rings).

Znamenita fantasy-trilogija “Gospodar prstenova” engleskog pisca i filologa Johna Ronalda Reuela Tolkiena uistinu je jedinstveno prozno djelo u kojem je autor stvorio nevjerojatno maštovit bajkoviti svijet napučen plemenitim hobitima, odlučnim vitezovima, moćnim čarobnjacima, odvažnim vilenjacima i srčanim princezama s jedne te suludim vladarima, zastrašujućim čudovištima i demonskim silama s druge strane.

Na raskošnoj zabavi proslave svog 111. rođendana u njihovu selu u pokrajini Shire, hobit Bilbo Baggins (glas N. Birda) nećaku Frodu (glas C. Guarda) povjeri prsten te napusti mjesto. Zbunjenom Frodu mudri čarobnjak Gandalf (glas W. Squirea) ubrzo otkrije da je riječ o izuzetno vrijednom, ali i opasnom prstenu izrađenom u davno vrijeme. Prsten posjeduje iznimnu snagu koja iz ljudi izvlači najgore osobine, što može poslužiti samo u zle svrhe, te koja onoga tko posjeduje prsten pretvara u pohlepnog egoista i zločinca.

Preostala dva prstena u vlasništvu su vladara tame Saurona, koji stoluje u Mordoru i koji se uz pomoć svog ortaka, Gandalfova kolege Sarumana (glas F. Kerra), želi domoći i trećeg prstena te zavladati Međuzemljem. Stoga Frodo, Gandalf i Frodova hobitska družina odluče krenuti na dug put te u planinama Mordora uništiti prsten.

Tolkienov literarni svijet neopisivo je bogat i stvoren na osnovama ponajprije drevnih nordijskih, ali dijelom i germanskih saga, kao i brojnih mitova, religijskih motiva, klasičnih bajki i autorova iskustva sudjelovanja u Drugom svjetskom ratu. Za razumijevanje cjelokupne trilogije “Gospodar prstenova”, koju je sam Tolkien, konzervativni nostalgičar za vremenom u kojem su se ljudi ponosili radom svojih ruku, nazvao “temeljnim religijskim i katoličkim djelom”, ključni su osnovni mitološki i kršćanski motivi poput borbe dobra i zla, pobjede skromnosti nad ohološću, odnosa smrti i besmrtnosti, iskupljenja, blagosti, plemenitosti, dobrote, uskrsnuća, pravde, prijateljstva, spremnosti na žrtvu i slobodne volje.

Prije nego što će “Gospodara prstenova” od 2001. do 2003. godine maestralno ekranizirati Peter Jackson, o adaptacijama su razmišljali i takvi filmaši kao što su Stanley Kubrick i John Boorman, a istog se posla prihvatio glasoviti animator Ralph Bakshi, kontroverzni redatelj “Mačka Fritza” i “Heavy Traffica”, prvih crtića s predikatom X. Njegovo je dinamično i zabavno ostvarenje nastalo na valu ekspanzije filmske znanstvene fantastike potaknutom uspjehom Lucasovih “Ratova zvijezda” godinu prije, a autor je priču odlučio podijeliti u dva dijela. Premda zbog komercijalnog neuspjeha filma projekt nikad nije završen, prilagodba prvog i polovice drugog romana trilogije iznadprosječno je uspjelo djelo inventivno realizirano kombinacijom igranog i sjajno rotoskopski animiranog filma.

Goran Čelig