Na današnji dan, 23. lipnja 1976. godine u američkim se kinima počeo prikazivati poznati znanstvenofantastični film “Loganov bijeg” (Logan’s Run). Iako nije dobio pretjerano pozitivne kritike, “Loganov bijeg” uspio je izboriti mjesto među kultnim filmovima SF žanra. Film je nastao prema istoimenome romanu pisaca Georgea Claytona Johnsona i Williama F. Nolana.
Godina je 2274., a sretnici koji su preživjeli holokaust žive u gradu pod kupolom u potpunoj izolaciji od vanjskog svijeta. Zbog pomanjkanja hrane i mjesta za život svaki stanovnik grada ima ograničen životni vijek. Nakon napunjenih trideset godina građani se moraju dobrovoljno javiti na uništenje. Neki od stanovnika tog savršenog društva odbijaju poštovati okrutne zakone i spas traže u bijegu izvan grada. Logan 5 (York) jest “Sandman”, njegov je posao da lovi i ubija takve bjegunce. Kada Logan dođe u posjed čudnog simbola, računalo koje upravlja gradom naređuje mu da se uvuče u “Utočište”, glavnu bazu bjegunaca…
Znanstvenofantastični film britanskog redatelja Michaela Andersona solidno je ispripovijedana pustolovina, a čak su i negativne kritike hvalile snimateljski rad i scenografiju (nominirane za Oscara) te specijalne efekte nagrađene posebnim Oscarom, čijoj je izradi znatno pridonio Matthew Yuricic, majstor specijalnih efekata hrvatskog podrijetla.
Vizualna domišljatost prikaza blještave i sablasno djetinjaste budućnosti vidljiva je primjerice u ideji o svjetiljkama koje označavaju životnu dob građana ugrađenima u dlanove te u morbidnom “vrtuljku” na kojemu napola omamljene žrtve lete u smrt nadajući se čudesnome spasu.
Taj vrhunski primjer trivijalne društvene angažiranosti u žanru znanstvene fantastike isprva je slabo primljen od kritike, ali u novije vrijeme dobiva sve bolje ocjene. U današnjem društvu, opsjednutom kultom mladosti, “Loganov bijeg” mogao bi se tumačiti i kao vizija društva u kojem su stari ljudi nepoželjni odnosno u njemu uopće ne postoje.
Goran Čelig