Predavanje: Ratko Martinović – Turski megaliti, od Göbekli Tepea do Çatalhöyüka
Megaliti su građevine podignute od velikoga kamenja. Većina ih potječe iz ranoga kamenog ili kasnoga brončanog doba. Pod megalitima većina znanstvenika podrazumijeva menhire, dolmene, kromleke i “natkrivene ulice”, ali i dio utvrda građen je od tzv. megalitskih zidina, odnosno opasane su bedemima i kulama sagrađenima barem dijelom od kamenih blokova koji dimenzijama spadaju u megalite. I druge građevine poput grobnica, hramova, piramida… mogu biti, a često i jesu sazdane od megalita. Pri tome treba razlikovati razdoblje megalitske civilizacije, koju službena povijest smješta u 5. – 1. tisućljeće prije nove ere, i samu megalitsku gradnju, koja ponegdje izlazi iz tih vremenskih okvira, kako dublje u nepoznatu prošlost Zemlje, tako i kao nasljeđe prisutno gotovo sve do današnjice.
Megalita ima širom svijeta, do sada su pronađeni na svim kontinentima osim na Antartici. No u pisanim izvorima najčešće se spominju samo oni u Europi, a od njih opet pretežno megaliti u Francuskoj i Engleskoj, gdje ih je zabilježeno najviše. Vrijedno je međutim znati da jednako zadivljujućih megalita ima i u ostatku Europe, Aziji, Africi… Megaliti, primjerice u obliku divovskih zidina, prisutni su i u Južnoj i Srednjoj Americi. U Europi ih nalazimo podosta i u Škotskoj, Irskoj, Švedskoj, Danskoj, Belgiji, Njemačkoj, Španjolskoj, Portugalu, Rusiji, Ukrajini, Malti, Italiji…
Kako vrijeme prolazi, sve se više megalita pronalazi u srednjoj i istočnoj Europi te na Sredozemlju. Ustvari, oni su tu već tisućama godina, ali mnogi donedavno nisu tako klasificirani. Znanje se očito širi, ali i svijest o postojanju jedne u najmanju ruku sveeuropske, pa i svjetske megalitske civilizacije…
Ulaz je besplatan, a donacije su dobrodošle.