Joga je danas popularnija nego ikada prije. Asocira se uz zdravlje i potrebu da se kvaliteta života podiže paralelno s porastom životnog standarda. To je logično jer svakodnevni stres kojem smo izloženi stvara potrebu da osoba čini neku vrstu aktivnosti kako bi živjela ispunjenije i lakše se nosila s izazovima. No čini se da je znanje koje je tisućama godina bilo sinonim za samorealizaciju, ostvarenje unutarnjeg mira, spoznaje te umjerenosti u željama postao trend koji promiče kulturu tijela, konzumerizam i mainstream društveno-ekonomski poredak.

Iako je transformacija joge i njezino ogoljenje na čisto tjelesni aspekt proces koji je počeo prije nekoliko stotina godina, zadnjih se desetljeća zbog globalizacije ubrzao te se joga našla dijelom mainstream-kulture koja funkcionira na bazi potrošnje i motu brže, bolje, jače. Samo tržište joge u svijetu u 2022. godini procijenjeno je na 105 milijardi dolara.

U svojoj osnovi, joga je duhovni sustav koji adresira unutarnju i intimnu sferu čovjeka. Njezini su temelji definirani u drevnim tekstovima koji na prvom mjestu zagovaraju okretanje prema unutra, jednostavnost življenja te odsustvo egoizma i pohlepe. Pojava da se jogu tumači tako da podržava aktualni društveno-ekonomski poredak jednako je zanimljiva na primjeru pragmatičnog Zapada, gdje se svako korisno znanje pretvara u proizvod, a isto tako i u slučaju Indije, gdje je joga nastala, a gdje je konzumerističko tumačenje također sve zastupljenije. U konačnici, popularizacija znanja koje dokazano pomaže život održavati zdravijim svakako je pozitivan trend, pogotovo ako se pritom sačuva i njegova izvorna bit.

Predavač je Tomislav Jantol, instruktor meditacije i tradicionalne joge u Dana-studiju u Zvonimirovoj. Ulaz je besplatan, uz dobrovoljne donacije.